(Ljubav) nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne uzima za zlo

1 Korinćanima 13:5

Miris mimoze jedno je od najljepših sjećanja koje vežem za djetinjstvo. S divljenjem sam promatrala ogromno drvo na putu do škole. Toliko sam puta gurnula cijelu glavu u maminu vazu s cvijećem. Miris mimoze ispunjavao me nekom posebnom milinom i srećom. Ponekad u proljeće znam kupiti mali buketić ovog cvijeća. Tada zatvorim oči i pustim da na trenutak sve ove divne uspomene ponovno utople moje srce. Ipak, puno češće sjetim se mimoze u situacijama poput ove. Tada pak mimozu povezujem sa svojom osjetljivošću na reakcije drugih.

Nedavno je nastao popriličan nesporazum. Prije nego sam uopće uspjela snaći osoba ispred mene je vidno uznemirena mahala rukama i glasno me uvjeravala u pogrešnost moje odluke. Nekoliko trenutaka sam pokušavala shvatiti što se događa i otkud takva reakcija, a onda sam počela osjećati kako me jako steže u grlu i kako me počinje boljeti trbuh. Samo nekoliko trenutaka dijelilo me od toga da počnem i plakati.

Ajme što sam osjetljiva, pomislila sam, kao nekakva mimoza, moram se zbrojiti, neću se sad valjda tu rasplakati…

I uspjela sam nekako. Zbrojila sam se. Uspjela sam čak i smireno objasniti svoj pogled na situaciju. I razumjele smo se nas dvije, no unatoč tome, ostala mi je baš velika težina na srcu. Povrijeđenost, tuga i opet taj osjećaj da bih se mogla svaki čas rasplakati.

Mimoza, mimoza, razmišljala sam. Sa mnom stvarno nešto nije u redu. Cijelim putem kući razmišljala sam o tome kako bih trebala biti čvršća i samouvjerenija u ovakvim situacijama.

“Frano, zašto je moja reakcija bila takva, zašto sam bila i još uvijek jesam na rubu da se rasplačem?”, upitala sam Franu kad sam napokon stigla kući.

“Ja ti u tome ne vidim ništa loše, rekao je, osjetljivija si na reakcije drugih, osjetiš ne-ljubav i onda ti bude teško. Nemoj brinuti oko toga. Ono što je važno je da želiš oprostiti i ostati u Ljubavi.

Uhhh. Koje olakšanje. Ne moram više razmišljati o tome kako da budem čvršća i analizirati što sam mogla bolje napraviti. Moram samo paziti na svoje srce da ostane u Ljubavi. Štogod da mi je ta osoba rekla neznatno je u usporedbi sa štetom koju ću nanijeti svojoj duši ostanem li u ovom raspoloženju i nastavim li se prepirati s njom u glavi, razmišljala sam.

Čim je ljudsko biće neprijateljski naklonjeno spram bližnjeg ljudskog bića i promišlja odmazdu on sebe izručuje sili zla i mora udovoljiti njezinoj volji, koja uvijek naumljava povećati neljubaznost. I ovo stavlja njegovo stanje duše u rizik, jer jednom kada je popustila žudnji neprijatelja biti će teško za njega prakticirati Ljubav, jer misao o odmazdi truje njegove osjećaje. Što mu je njegovo bližnje ljudsko biće učinilo je daleko neznatnije nego što on sada čini sebi samome, jer grijeh njegovog bližnjeg se sastojao od toga da mu je prouzročio fizičku štetu ali on šteti svojoj duši i stavlja ju u nove lance sa svakim činom neljubaznosti. “Osveta je moja” BD 1753

“Ja ti u takvim situacijama ne razmišljam toliko o tome što je osoba rekla, već zašto je to rekla”, nastavio je Frano “Što je to u njoj, što ju je potaklo da tako burno reagira? U što si to “upiknula” da se tako uznemirila? To ti pomogne da ju bolje razumiješ i da pronađeš u sebi Ljubavi za nju.”

Ufff..a ja, što ja radim, pomislila sam, pokušavam li se staviti u njen položaj, ili samo razmišljam o sebi, što je meni i kako je meni. Uvidjevši to, iskreno sam se pokajala. Sada, kada je napokon Ljubav vodila moje razmišljanje, mogla sam sagledati situaciju iz šire perspektive i vidjeti uzrok njene burne reakcije. Jasno sam vidjela da je osoba tako reagirala iz straha i brige i odjednom je u mom srcu sav osjećaj težine zamjenila ljubav i suosjećanje. Znalo mi se još sljedećih dana dogoditi da mi pokoja neugodna misao prođe glavom, no sada sam baš svaku spremno odbacivala snažno želeći da Ljubav pobjedi u potpunosti.

Prepoznajte vaše slabosti i pokušajte ih ukloniti… nemojte postati nestrpljivi kada bi sebe trebali postaviti u položaj drugog čovjeka, i budite uviđavni…Budite strpljivi i nježni, krotki i ponizni, i vaš život će postati lakši, jer Ljubav je najbolje oružje protiv neprijateljstva, a Ljubav oprašta i podnosi, ona daje i usrećuje, ona sjedinjuje srca, ona liječi rane i nikad neće biti bez razumijevanja za slabosti i pogreške druge osobe i usprkos svemu će na kraju slaviti pobjedu, jer Ljubav je snaga koja postiže što god želi. “Ozbiljne opomene u svezi kršćanske ljubavi spram bližnjeg” BD 4096

U ljubavi